Moj internet dnevnik
Blog
petak, siječanj 7, 2011
Ploče,05.01.2011.

Predmet:

Primjedbe na Studiju prihvatljivosti zahvata za prirodu

NAVODNJAVANJE DONJE NERETVE

PODSUSTAV OPUZEN

(Studija o utjecaju na okoliš)

(poziv na broj: UP/I 351-03/10-02/14 od 18.11.2010.)

 

                                                           DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA
                                                           UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREĐENJE,                                                            GRADNJU I ZAŠTITU OKOLIŠA

                                                           DUBROVNIK, Pred Dvorom 1

                                                           20000 DUBROVNIK

 

U otvorenom roku dostavljam vam moje primjedbe na Studiju o utjecaju na okoliš projekta

NAVODNJAVANJE DONJE NERETVE-PODSUSTAV OPUZEN.

1.

U kartama na kojima je prikazan projekt uveden je nepostojeći pojam OPUZEN UŠĆE za područja na teritoriju Grada Ploče, a radi se o terenima koji se povijesno nazivaju Modrič, Jasenska, Crepina itd. Dakle područje ima svoje ime i ne treba uvoditi neka nova izmišljena imena, a ako treba izmišljati imena, tada je korektnije područje nazvati Ploče-ušće ili Komin-ušće, što i odgovara istini. Uvođenje novih i pogrešnih imena može nakon određenog broja godina dovesti u zabludu pri eventualnim teritorijalnim sporovima između susjednih općina. Tim više što na tom području i sada postoji sporna granica između Gradova Ploče i Opuzen. Zahtijeva se brisanje spornog naziva iz svih karata i teksta u Projektu.

2.

Umjesto izgradnje predložene brane, predlažem da se najprije izgradi, odnosno vrati u prvobitno prirodno stanje ŠKANJ koji je Neretva kroz prošlost sama formirala, kao prirodnu branu prodiranju morske vode. Mislim da su problemi sa velikim zaslanjivanjem i otpočeli sa devastiranjem Škanja, pa je širom otvoren put prodoru mora u rijeku. Što se tiče konstatacije prof. Vranješa sa Javne rasprave u Kominu da se Škanj ne treba obnoviti zbog plovnog puta Neretvom, mogu primjetiti da nikako ne stoji, jer je plovni put oduvijek egzistirao u zajednici sa Škanjem, dakle Škanj nije nikakva smetnja plovnom putu.

Najjednostavniji način obnove Škanja je da se upotrijebi materijal (pijesak) iz iskopa, koji će se vršiti pri izgradnji Terminala za rasute terete u Luci Ploče, a imaju viška materijala cca 650.000 m3. Za napomenuti je da Lučka uprava Ploče kao investitor Terminala za rasute terete ima obavezu na neki način refundirati štetu koju će napraviti prirodi kod izgradnje Terminala i da je upravo obnavljanje Škanja zamišljeno kao obveza investitora na tom polju, i to je koliko znam ušlo u oficijelne projekte.

Dodatna količina materijala se nalazi na samom Ušću, jer prema projektu kojega je izradio PLOVPUT za radove na održavanju i čišćenju plovnog puta na samom ulazu u Neretvu potrebno je refulirati cca 150.000 m3 materijala, kojega se može deponirati upravo na Škanju.

Po obnovi Škanja potrebno je pratiti stanje zaslanjenja, a tek potom poduzimati radnje na eventualnoj izgradnji neke vrste brane, odnosno sustava za navodnjavanje.

3.

Na prvi pogled je vidljivo da predstavljeni sustav zapravo rješava samo lijevu stranu Neretve, uglavnom područje Opuzena. a desnu stranu potpuno zanemaruje, tj ostavlja je na milost i nemilost moru. To je potvrdio i projektant izjavom na javnoj raspravi, da je dobio točno takav Projektni zadatak.

Ne stoji navod također izražen na raspravi da desna strana nisu "uređene zemlje", jer su u naravi to jako velike površine, koje se obrađuju i predstavljaju velike i vrijedne poljoprivredne površine. Naravno, ako bi se nešto uložilo i na desnoj strani, bile bi još puno vrjednije i veće.

Predlaže se da se na desnoj strani izgrade odgovarajuće pregrade na Desanki i Crnoj rici, te svim tumbinima što bi doprinijelo zaštiti od slane vode, a i zaštiti od poplava.

Smatram da, ako bi eventualno i došlo do izgradnje brane na predviđenoj poziciji, svakako treba izgraditi odgovarajući vodotok po desnoj strani, koji bi doveo slatku vodu na to područje i tako umanjio problem zaslanjenja.

4.

Na raspravi je predstavnik Hrvatskih voda objašnjavao da se područje Parila nikad neće moći privesti mamjeni poljoprivrede zbog toga što je to područje jako nisko. Pa sreća da jest tako. Ne daj bože da se i taj zadnji kutak najvrijednije dragocjene prirode privede pod poljoprivredu. Nažalost, ako se izgradi sustav ovakav kakav je predstavljen, područje ispod brane će biti čisto more i i njemu će uginuti svi sadašnji živi organizmi, kojima je potrebna boćata voda kakva je danas. Poremetit će se čitav prirodni lanac i tu će uspijevati samo morski ježevi. Ptice više neće dolaziti, niti gnjezditi, jer neće imati razloga za to obzirom na to da će nestati biljne i životinjske vrste potrebne za njihov život ....itd.

5.

Izrađivač Studije je već u samoj Studiji (str. 53.) pojasnio da postoji realna opasnost da će uslijed izgradnje pregrade doći do pogoršanja ekološkog stanja nizvodno od pregrade i to čak sa mogućnošću zaslanjivanja i samog izvora Modro oko, koji se jednostavno ne smije riskirati.

Na raspravi na moj upit: koliko vremena je potrebno da se napuni predviđeni vodeni stup-povišenje od 60 cm iza brane nakon podizanja brane?, prof. Vranješ je odgovorio da je potrebno cca 40 minuta! Predpostavljam da je došlo do nesporazuma. Naime, ja sam mislio nakon prvog ljetnog podizanja brane, a on je valjda mislio nakon prolaza broda!? Vrlo je vjerojatno da će to trajati puno duže od 40 min., a za to vrijeme more će slobodno nalijevati čitavo područje ispod brane-pregrade, pa je to kritična situacija, koju Studija nije uopće obradila.

6.

Što se tiče odbačene varijante brane na samom Ušću, pojašnjeno je da bi to zahtijevalo velike investicije i izgradnju prave brodske prevodnice za velike brodove. Moja primjedba na ovakvo objašnjenje je da zapravo treba vidjeti šta je realna potreba? Kakvu plovnost Neretve treba zadržati? Dali zaista treba ostaviti plovni put za veće brodove, ili samo za jahte do određene veličine, što je jako velika i tehnička i financijska razlika. Prije nekoliko dana moglo se u štampi pročitati da Grad Metković zapravo želi ukinuti teretnu luku i izgraditi marinu za turističke svrhe, i da su izmjene Prostornog plana na tu temu već poodmakle. Jeli to znači da lijeva ne zna šta radi desna?! Ako je to ovako, onda je bolje da se silosi za cement prebace u Luku Ploče i tada više nemamo potrebu predviđati prolazak velikih brodova preko pregrade, što znatno pojednostavljuje problem i može doprinijeti rješavanju na zadovoljstvo svih žitelja Neretve.

7.

Iz gore naznačenih primjedbi i iz svih ostalih primjedbi izrečenih na Javnoj raspravi može se zaključiti da prije svega sam Projekt, a shodno tome Studija utjecaja na okoliš nije sagledala sve aspekte nepovoljnih utjecaja, pa se predlaže odbacivanje, odnosno odgađanje realizacije projekta dok se ne uskladi sa potrebama i zahtjevima lokalne zajednice (posebno sa desne strane Neretve), koja je čini se jednoglasno za odbacivanje ovakvog Projekta. Ukoliko se ima namjeru izgraditi ovakav Projekt protivno volji naroda ovog kraja, to sigurno ne može dobro završiti.

 

                                                                                              Zdravko Srzentić

srza @ 23:55 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare